Interview with Milica Mihaljević (in Croatian)

Interview with Croatian terminologist, Milica Mihaljević, for the 4th edition of Why is terminology your passion? e-book published by Terminology Coordination UnitBanner for Interview with Milica Mihaljević

 

Milica Mihaljević diplomirala je engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1984. Doktorirala je na istom fakultetu 1991. Područja njezinog interesa su terminologija, standardni jezik, jezično planiranje, leksikologija i leksikografija. Sudjelovala je u procesu stvaranja STRUNE, terminološke baze hrvatskoga strukovnog nazivlja, te u procesu stvaranja dviju međunarodnih terminoloških baza: EMITEL i „Multilingual Archival Terminology”. Autorica je mnogih radova, između ostalog i „Hrvatskog terminološkog priručnika” koji je napisala u suradnji s Lanom Hudeček. Dobitnica je Nagrade Ivan Filipović za „Hrvatski pravopis” te Nagrade Grada Zagreba za „Školski rječnik hrvatskoga jezika”. Trenutačno je znanstvena savjetnica u trajnome zvanju i voditeljica Odjela za hrvatski standardni jezik.

Izvori:

http://ihjj.hr/istrazivac/milica-mihaljevic/40/

 

  1. Kada i kako je terminologija postala jedno od područja Vašeg interesa?

Kao i mnoge stvari u životu to se dogodilo potpuno slučajno. Diplomirala sam engleski jezik i književnosti, opću lingvistiku i fonetiku. Velika mi je želja bila znanstveno se baviti lingvistikom, ali su moja prva dva radna mjesta bila daleko od toga. Radila sam prvo kao profesorica engleskoga jezika u školi za strane jezike, a nakon toga kao knjižničarka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Ipak sam upisala poslijediplomski studij lingvistike i nadala se da će mi se jednom pružiti prilika. Onda sam čula da profesor Stjepan Babić traži asistenta koji bi se u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti bavio terminologijom. On je već imao drugoga kandidata, ali kad je kolegica iznenada odustala jer joj se pružila mogućnost za drugo radno mjesto ja sam dobila svoju šansu. Postala sam asistentica u Zavodu za lingvistička istraživanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) i tajnica Terminološkog odbora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Profesor Babić mi je dao i temu za doktorat Hrvatsko računalno nazivlje. Za tu mi je temu dobro došlo i to što sam diplomirala anglistiku i to što sam radila na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu, pa sam poznavala mnogo stručnjaka iz toga područja te na tom fakultetu odslušala nekoliko kolegija o bazama podataka i programskim jezicima. Radeći u Zavodu za lingvistička istraživanja i proučavajući nazivlje upoznala sam kolegu Marka Lukendu, koji se terminologijom bavio u Zavodu za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku (danas Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje), pa sam na njegov nagovor 1987. godine prešla u Institut u kojemu radim do danas.

 

  1. Koja konferencija na temu terminologije na kojoj ste bili Vam je najdraža i zašto? Teško mi je odgovoriti jednoznačno na to pitanje, pogotovo stoga što u početku svojega bavljenja terminološkim radom uglavnom nisam ni bila na nekim specijaliziranim terminološkim konferencijama. Svakako bih izdvojila godišnji sastanak AAASS (American Association for the Advancement of Slavic Studies) 1999. u Boca Ratonu na Floridi. Bila je to konferencija koja je obuhvaćala sve slavističke teme okupljene u radu niza panela (okruglih stolova). Ja sam sudjelovala na okruglome stolu o računalnome nazivlju, koji je organizirala Mirjana Dedaić, Hrvatica koja je radila u Sjedinjenim Američkim Državama. Ta me se konferencija posebno dojmila jer mi je pružila prozor u sasvim drukčiji svijet. Dotad sam uglavnom sudjelovala samo na domaćim konferencijama koje nisu bile posebno usmjerene na terminološku problematiku. Uključivanjem u rad Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta 2013. godine redovito odlazim na međunarodne terminološke konferencije od kojih me se posebno dojmila prva, koja se održala u Kijevu.

 

  1. Sudjelovali ste u procesu stvaranja STRUNE, terminološke baze hrvatskoga strukovnog nazivlja, i za potrebe tog projekta objavili ste Hrvatski terminološki priručnik u suradnji s Lanom Hudeček. Možete li nam reći nešto više o navedenom projektu i kako će se on razvijati u budućnosti?

Projekt Hrvatsko strukovno nazivlje – projekt koordinacije trajao je od 15. siječnja 2008. do 15. siječnja 2009. godine. Ja sam tada bila voditeljica Strune.  Cilj je projekta bio osigurati potrebne preduvjete za provedbu druge faze projekta u kojoj se predviđala suradnja sa stručnjacima različitih struka koja bi trebala dovesti do sustavnije izgradnje hrvatskoga nazivlja odabranih struka. Da bi se ostvarili preduvjeti za suradnju sa stručnjacima različitih struka, projektom koordinacije bila su predviđena tri osnovna cilja: 1. izradba terminološkoga priručnika; 2. izradba jedinstvene baze podataka; 3. organizacija radionica za izobrazbu stručnjaka pojedinih struka, terminografa i jezičnih savjetnika. Hrvatski terminološki priručnik objavljen je 2009. godine. Uz mene je autorica toga priručnika i Lane Hudeček i dosada su objavljena tri izdanja. Ideja je priručnika bila da obuhvati sve probleme i pitanja s kojima bi se oni koji se bave terminološkim radom mogli susresti. Priručnik je u prvome redu praktično usmjeren, ali daje i kratak pregled potrebnih teorijskih znanja. U njemu se na pristupačan način donose osnovna jezična i terminološka znanja potrebna svakomu tko se bavi izgradnjom nazivlja svoje struke jer se uvode osnovni terminološki pojmovi i nazivi, razrađuju načini postanka novih naziva te iscrpno opisuju i oprimjeruju terminološka načela koja se oslanjaju na bečku terminološku školu te koja su ugrađena i u terminološke norme Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO). Posebna se pozornost u priručniku posvećuje tipičnim jezičnim pogrješkama koje se pojavljuju na svim jezičnim razinama.

Za potrebe projekta osmišljena je jedinstvena baza podataka pri čijoj je izradbi naglasak stavljen na postojanost, jednostavnost uporabe i spojivost s postojećim normama i preporukama.

Osmišljene su i razrađene radionice: Stvaranje novih naziva i terminološka načela; Pogrješke pri uspostavi naziva i oblikovanju definicija; Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski pri uspostavi naziva i oblikovanju definicija i Baza podataka. Sadržaj se tih radionica u drugoj fazi projekta mijenjao i one su se dograđivale i prilagođivale, a osmišljene su i nove radionice koje odgovaraju potrebama pojedine struke ili svih struka. Polaznici radionica u prvoj su fazi bili terminografi i jezični savjetnici iz Instituta koji su u drugoj fazi surađivali sa stručnjacima pojedinih struka, a otada se radionice priređuju za stručnjake pojedinih struka koji rade na Struni. Od siječnja 2009. godine započela je druga faza rada na Struni, a vođenje Strune preuzela je Maja Bratanić. Hrvatska zaklada za znanost raspisuje natječaje za potporu projektima izgradnje nazivlja pojedinih struka, a Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pruža jezičnu, terminološku i terminografsku podršku prihvaćenim projektima u multidisciplinarnome radu. Struna u metodološkome smislu ujedinjuje normativni pristup s deskriptivnim jer se pored preporučenih naziva navode i njihove istoznačnice koje se također normativno opisuju kao dopušteni nazivi, nepreporučeni nazivi, zastarjeli nazivi ili žargonizmi. Struna je otvorena za javnost (http://struna.ihjj.hr/) te trenutačno obuhvaća 27 projekata (dovršenih i onih koji su trenutačno u tijeku).

 

  1. Biste li nam mogli reći na kakvom biste terminološkom projektu htjeli raditi u budućnosti? Velika mi je želja da u okviru Strune vodim projekt izgradnje hrvatskoga jezikoslovnog naziva. Također bih voljela sudjelovati u projektu izgradnje hrvatskoga računalnog nazivlja. To su dva terminološka područja kojim sam se cijeli život bavila pa bih svoje znanje uz pomoć suradničkoga tima voljela usustaviti. U novije vrijeme kao članica Radne sekcija za jedinstvenu opću terminologiju kurikulne reforme Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bavila sam se i nazivljem vezanim za odgoj i obrazovanje, pa bih možda jednom voljela sudjelovati i u jednom takvom projektu.

 

  1. Što mislite o IATE-u, međuinstitucijskoj terminološkoj bazi EU-a, i o radu terminologa povezanih s tim projektom? U radu na IATE-u nisam sudjelovala, pa mislim da ne mogu kompetentno ni ocijeniti nazivlje koje se u IATE-u nalazi.

 

  1. Kako biste ocijenili terminološki rad u Hrvatskoj u odnosu na terminološki rad u ostalim državama? Mislim da terminološkim radom u Hrvatskoj možemo biti zadovoljni kad ga usporedimo s radom u drugim slavenskim zemljama. Imamo veliku terminološku bazu, mnogo doktorata i monografija iz terminološke problematike te mnogo mladih stručnjaka koji se tim područjem bave. Mislim da smo postali uzor zemljama u okružju. Međutim, velik je problem dugogodišnja zabrana novog zapošljavanja koja onemogućuje obrazovanje i zapošljavanje novih mladih terminologa te zadržavanje postojećih u stalnome radnom odnosu.

 

  1. Bili ste profesorica na nekim hrvatskim fakultetima kao što su Filozofski fakultet i Hrvatski studiji na Sveučilištu u Zagrebu. Mislite li da su mladi zainteresirani za terminologiju? Predavala sam na Filozofskom fakultetu, Hrvatskim studijima, Učiteljskom fakultetu i Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Na Filozofskom fakultetu tri godine sam držala kolegij Nazivoslovlje i nazivlje na hrvatskom jeziku. To je bio izborni kolegij i interes studenata zaista je bio velik. Nekoliko studenata odabralo je terminologiju za svoj diplomski rad te je rad na ovome kolegiju rezultirao jednom znanstvenom monografijom (Mihaljević, Mihaljević, Stančić Hrvatsko arhivističko nazivlje) i trima objavljenim znanstveno-popularnim radovima u časopisu Hrvatski jezik (dva rada o pedagoškome nazivlju i rad o hotelijerskome nazivlju). Kolegij je ukinut kad je zbog financijskih problema ukinuta vanjska suradnja. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva s profesoricom Bernardinom Petrović držim kolegij Hrvatski jezik u inženjerskoj praksi u sklopu kojega važno mjesto ima i nazivlje. U svakoj se generaciji nađe nekoliko studenata koji su iznimno zainteresirani za ovu problematiku.

 

  1. Koji savjet biste dali mladima koji žele raditi u području terminologije? Nazivlju se svake struke postavljaju dva osnovna zahtjeva: 1. da bude u skladu sa suvremenom razinom i najnovijim postignućima znanosti 2. da bude u skladu s hrvatskim standardnim jezikom. Stoga svatko tko se želi baviti terminološkim radom mora dobro poznavati svoju struku i dobro poznavati norme hrvatskoga standardnog jezika. Usto treba poznavati i terminološku teoriju, ali to može lako naučiti npr. iz Hrvatskoga terminološkog priručnika. Danas je mladima koji ulaze u svijet terminologije mnogo lakše nego što je bilo mojoj generaciji. Mi smo dobrim dijelom bili samouki dok danas postoje terminološke radionice, seminari, škole, skupovi na kojima se može usvojiti terminološko znanje i vještine. Ja sam sama izgrađivala metodologiju za svoj doktorski rad jer nisam imala nikakav uzor, a danas postoji niz doktorata iz terminološke problematike različitih struka. Međutim, najvažnija je praksa, stalan rad na konkretnome jezičnom materijalu te stalna suradnja jezikoslovaca i stručnjaka pojedine struke.

 


Lucija

Interview prepared by Lucija Mišlov, trainee at the Croatian Language Unit in the European Parliament in Luxembourg.